"Hegel je poricao budućnost, no nikakva budućnost neće poreći Hegela." Također ga neće poricati ni u teologiji i kristologiji: to je već moglo postati jasno iz prethodnih sedam poglavlja. Ako ovo osmo i posljednje poglavlje nosi naslov "Prolegomena za jednu buduću kristologiju", onda se može podsjetiti na to da se , u skladu s podnaslovom knjige, čitavu knjigu htjelo shvatiti u smislu takvih prolegomena. Čitavo djelo neprestano raspravlja s Hegelom i kristologijom. Svako od sedam poglavlja uglavnom je u obliku spirale okrenute prema unutra prolazilo pet slojeva koji zahvaćaju jedan u drugi: Hegelov život i djelovanje, opći razvoj njegova mišljenja, duhovno-povijesni kontekst, potom razvoj njegove kristologije te konačno teologijsko razračunavanje. Ta vrsta jednako tako ispitujućeg kao i zadirućeg uvođenja i raspravljanja tražila je od čitatelja - te još ranije od autora, koji sada s nemalim olakšanjem gleda unatrag na brdo materijala i šumu problema koji su za njega bili gotovo neprelazivi - mnogo strpljivosti i duboki udah, ali nadamo se da je također podarila prilično cjelovit uvid. U svakom slučaju, tako je nastalo čitavo ovo razračunavanje s Hegelovom filozofijom, koje je pokušalo "prodrijeti u snagu 'protivnika'", u pravcu stupnjevite priprave što cilja prema budućoj kristologiji, koja "se postavlja ondje gdje počiva njegova snaga". Te, još jednom, ovo posljednje poglavlje - zajedno s ovdje pripadnim ekskursima - ne treba ponuditi završne zaključke, već rasprave koje su i dalje otvorene.


...više

[Ljubi] istinu, a laž [rabi] poput otrova. [Neka] pravi trenutak prethodi riječima tvojim. [Govori] kada ne priliči [biti tih], no [o] stvarima koje znadeš [govori] (samo) [kada] to priliči. [Riječ] koja u krivi čas dolazi, [odlika] je zlog uma. Ne [rabi] riječi [kada] priliči djelovati. Ne poželi [govoriti] prvi u [gomili]. [Premda je govor] vještina, vještina je i šutjeti. [Bolje] je biti poražen [govoreći istinu], nego pobijediti [uz pomoć obmane].


...više

Dostatno je već bilo pokazano da se uzdignuće - bilo ono u osjećaju ili vjerovanju, ili kako već način njegova duhovnoga tubitka bivao odredjen - sbiva u onom Najunutranjijem duha, na tlu mišljenja; religija kao najunutranjija vjet čovjekova ima u tome središte i korijen svojega pulsiranja.


...više

Dijalektičko određenje života. Dijalektički kauzalitet volje za moć. Volja za moć i život: "tijelo kao nit vodilja" i duša. Život kao volja za moć. Problem istine. Filozofiranje i problem istine.


...više

Uvod u Hegelovu teologijsku misao kao prolegomena za jednu buduću kristologiju


...više

Povijest Zapada je povijest Nihilizma. 'Nihilizam' znači tvrditi da su stvari ništa, ili da je ne-ništa ništa. Metafzika je, još od Platona, stvari poistovjetila s ništa: tvrdeći da proizlaze iz ništa i vraćaju se u stanje tog ništa. 'Svijet' je dimenzija u kojoj je ne-ništa ništa, i u kojoj Bok ili Čovjek imaju sposobnost provoditi poistovjećenje onog ne-ništa i onog ništa. (...)


...više

U dvadesetom stoljeću svjedoci smo jednog velikog buđenja interesa za mistiku. Kako mnogi proučavatelji dobro uočavaju da mistična iskustva spadaju među najvažnija iskustva u ljudskom životu, javlja se velik broj znanstvenih radova o misticima, kako onih s Istoka tako i sa Zapada. Ali od toga još i važnija jest činjenica da danas mnogi prakticiraju meditaciju i zadiru u dublja stanja svijesti koja se obično nazivaju mističnim. Ponavljajuči kakvu mantru ili prateći svoj dah ili prebirući u sebi po kakvoj izreci iz Svetog pisma, osječaj u kako ulaze s onu stranu misli u jednu objedinjujuću svijest gdje u dubokog šutnji počivaju u prisutnosti jednog velikog misterija koji prožima čitav univerzum.


...više

Znanstvenu utemeljeno istraživanje o pubuni Srba u Hrvatskoj 1991. do 1995. iznimno je važno jer svojim rezultatima konačno nudi (1) točnu kronologiju pobune, (2) razloge koji su doveli do nje, ali i (3) posljedice koje je imala tijekom svojega trajanja i njezinim završetkom, uz vrlo točno (4) definiranje svih sudionika.


...više

Studija predstavlja kapitalno djelo u socijalnoznanstvenim istraživanjima te problematike koje će zasigurno biti ne samo nezaobilazna referenca za svakog budućeg istraživača u tom području nego i standard koji će naredna istraživanja morati respektirati.


...više

Zar nisam ja taj koji, odlučujući o sebi sâmome, odlučuje o koeficijentu protivštine stvarî pa čak i o njhovoj nepredviljivosti? Prema tomu, u ničijem životu nema slučajnostî; društveni događaj koji iznenada izbija i povlači me za sobom ne dolazi iz vana; ako sam mobiliziran u rat, taj je rat moj rat, na moju je sliku i ja ga zaslužujem.


...više

Slavoj Žižek (1949.) je od sredine 90-ih jedan od najpoznatijih filozofa u svijetskim razmjerima. Autor je i priređivač mnogobrojnih knjiga iz područja psihoanalitičko-filozofske teorije kulture, znanosti, umjetnosti, povijesti ideja te suvremenog društva, politike i medija; kao stariji istraživač na Institutu za sociologiju i filozofiju pri Slovenskoj akademiji znanosti i umjetnosti, stalni je gostujući predavač na nekolicini sveučilišta i privatnih akademija u Americi i Europi.


...više

Životno djelo Hermanna Oldenberga (1854 - 1920.) bilo je posvećeno prije svega istraživanju starije povijesti indijske religije. Pored izdavanja tekstova i prijevoda unaprijedio ga je odlučujuće kroz svoja glavna četiri dijela koja, premda nisu pisana po unaprijed promišljenom planu, obuhvaćaju cijelokupnu sliku od sredine drugog do sredine prvog tisučljeća prije naše ere.


...više

Problem razlike bitka općenito i bivstvujućega ne stoji bez razloga na prvome mjestu. Jer, razmatranje te razlike tek treba omogućiti da se takvo što poput bitka u opreci prema bivstvujućem jednoznačno i metodološki sigurno tematski vidi i podvrgne istraživanju.


...više

Naš fenomenološki opis triju vremenskih ek-staza trebao bi nam omogućiti da sada pristupimo vremenitosti kao cjelovitoj strukturi koja u sebi ustrojuje drugotne ek-statističke strukture. Vremenitost se često smatra za nešto što nije moguće definirati.


...više

Sokrat je najzanimljiviji lik u povijesti filozofije starovjekovlja. Njegova je epoha od najveće važnosti. Negov princip čini veliku prekretnicu u svijesti svijeta. To opčenito nije ništa drugo nego da je on istinu onoga što jest sveo na svijest, na mišljene subjekta; to mu je zajedničko sa sofistima, to znači s obrazovanjem onoga vremena.


...više

Bhagavadgita u ovom izdanju sastoji se od dvije velike jedinice. To je, najprije, tekst Bhagavadgita u standardnoj znanstvenoj (engleskoj) transliteraciji s devanagarskog pisma, u stihovanom prijevodu na hrvatski i s tekućim komentarom svake strofe (dvostiha ili šloke) koji sadrži enciklopedijska objašnjenja osobnih imena, oponima, tehničkih filozofskih i religijskih termina te književno-povijesnih motiva i misaonih figura koje čine prepoznat-ljiv književno-filozofski narativ Gite (pogl. I). Drugu glavnu jedinicu čini prateća književno-povijesna i tekstualno-teorijska studija o strukturi Bhagavadgite (pogl. III) s obzirom na njezino intertekstualno ustrojstvo, odnosno s ob-zirom na njezine implicitne motivske veze i eksplicitne referencije na druga filozofska i religijsko-refleksivna djela (pogl. V).


...više