Veličina i bijeda čovjeka toliko su vidl ivi da je neophodno potrebno da nas istinska religija pouči da u njemu ima neki veliki princip veličine, a istodobno i veliki princip bijede. Jer nužno je da istinska religija upozna temel jito našu narav, odnosno da upozna svu njezinu veličinu i svu bijedu, kao i razloge za jednu i za drugu. Potrebno je još da nam razjasni začuđujuće oprečnosti koje susrećemo na tom putu.


...više

S vremenom svi ljudi postaju slični, no vrsta njihovog razvoja različita je. U južnim podnebljima, gdje je priroda velikodušna, potrebe se radaju iz strasti; u hladnim se pak zemljama, gdje je ona škrta, strasti radaju iz potreba, pa je u jezicima, tužnim kćerima nužde, zamjetno njihovo tegobno podrijetlo.


...više

Kao što se lako uvida već površnim pogledom na Sadržaj ove knjige, ona ne nastoj i dati nikakav sustavan pregled povijesti antičke filozofije...


...više

Strasti s kojima se borimo filozofi poimaju kao poroke u koje ljudi zapadaju vlastitom krivnjom; zbog toga ih običavaju ismijavati, plakati na njima i upućivati prijekore, a oni koji hoće izgledati većim svecima od drugih običavaju ih i proklinjati.


...više

I historičari i teolozi jednodušni su u tome da je reformacija otpočela u Wittenbergu u jesen 1517. g. s Lutherovim tezama za "Raspravu o objašnjenju snage oprosta." «95 teza» su postale pojam i tek je u vezi s njima ime wittenberškog redovnika, augustinca Martina Luthera došlo na sva usta. Luther se u svojoj Raspravi okreće protiv zloporabe papinske vrhovne vlasti (i moći) ključeva kroz prodaju oprosnih pisama. Njegova kritika se temeljila na jednom novom, iz Biblije usvojenom razumijevanju vjere, te je dovela u pokret Crkvu, ali takoder i sva ondašnja stajališta.


...više

Iako ovi stavovi izgledaju da jedan drugomu proturječe, ipak su dobro prikladni za našu želju, ako je istom pronađeno da su skupa spojivi. Naime, oba potječu od samoga Pavla, koji u 1 Kor 9,19 kaže: «Jer iako sam slobodan od sviju, svima sam postao sluga», a u Rim 13,8: «Nikome ništa ne dugujte, osim to da ljubite jedan drugoga». Ljubav je po svojoj naravi podložna, svjesna obaveze i uslužna onomu što se voli. Tako je i Krist, premda bijaše Gospodar svih stvari, ipak od žene roden te bijaše podložan Zakonu (Gal 4,4), ujedno slobodnjak i sluga, istodobno u božanskom obličju sluge (usp. Fi12,6).


...više

...više

Budući da nitko ne može odustati od toga da slobodno prosuduje i misli što ga volja, već da je svatko po najvišem naravnom pravu gospodar svojih misli, onda iz toga slijedi da će u republici vrlo nesretno završiti pokušaj da se ljude, koji misle različito i medusobno suprotno, navede da govore samo ono što je propisala vrhovna vlast; jer ni oni najmudriji, da o puku i ne govorim, ne znaju štujeti. Opća je ljudska mana da se vlastite misli povjeravaju drugome čak i onda kad je potrebno šutjeti. Zato je najnasilnija vladavina ona koja svakome brani da govori i naučava ono što misli, a umjerena je naprotiv ona koja svakom daje tu slobodu. Ipak, nikako ne možemo zanijekati da pri tome veličanstvo ne može biti povrijedeno riječju i djelom; sve ako je nemoguće podanicima potpuno oduzeti ovu slobodu, bilo bi najopasnije kad bi im se, naprotiv, ona dala bez ograničenja. Zbog toga naša je zadaća da ispitamo u kojem se opsegu ova sloboda može i treba dati bez štete po mir u republici i po pravo vrhovnih vlasti. To je ono na što sam na početku gl. XVI. upozorio da je moja ponajglavnija nakana.


...više

U životu nema ničeg tako lijepog, milog i velikog kao što su misteriozne stvari. Najčudesniji osjećaji su oni koji nas pomalo nejasno potresaju: stidljivost, nevina ljubav, kreposno prijateljstvo puni su tajni. Reklo bi se da se srca koja se vole razumiju gotovo bez riječi i da su kao odškrinuta. Nije li pak nevinost, koja nije ništa drugo nego sveto neznanje, neizreciv misterij? Djetinjstvo je tako sretno doba upravo zato što ništa ne zna, a starost je tako nesretna upravo zato što sve zna; srećom po nju, kad misteriji života završavaju, započinju misteriji smrti.


...više

...više

...više

...više

...više

...više

Predavanja i članci. 2005. 404 str. ISBN 953-225-054-9


...više

...više

Filozofska autobiografija. Preveo Ivan Varga. 2005. 342 str. 1 autorov portret. ISBN 953-225-036-0


...više

...više