MRTVOM ADONIDU Adonida već mrtva Kad Kiterka li vidje, Razbarušene kose I blijeda lica, Da vepra joj dovedu Erotima tad dade. I smjesta ti polete, I cijelu šumu, I kletog vepra nađu Pa svežu ga i sapnu.


...više

Premda Ribanje i ribarsko prigovaranje Petra Hektorovića funkcionira kao putopis, izvještaj s izleta, a formalno je poslanica, eventualno i ribarska ekloga, u dubljim je slojevima spjeva ipak, neočekivano i paradoksalno, prepoznatljiv pomno prikriven viteški roman o potrazi za gralom. Ribanje je književna zagonetka i parabola!


...više

Doživljaji Argonauta helenistički je ep pjesnika Apolonija Rođanina, iz III. sto. prije Kr., o bajoslovnoj plovidbi pedesetorice grčkih junaka s Jasonom na čelu na lađi "Argi" ("Brza") - po njoj nazvanih Argonautima - iz Grčke u Kolhidu, zemlju u Zakavkazju (dan. Gruzija), po "zlatno runo" i njihovu obilaznom putu natrag u domovinu. (...) Uz obilje raznovrsnih događaja koji prate uzbudljivu, neizvjesnu i vrlo često pogibeljnu plovidbu Argonauta, Apolonijev je ep prava riznica prastarih, ali i novijih legenda i mitova, koji su učenom helenističkom čitatelju, željnu povijesnih zanimljivosti bili osobito dragi pa pjesnik koristi svaku priliku da njima, makar samo i ponekom natuknicom, obogati i začini svoje izlaganje. Evo nekoliko primjera: Orfej pjeva o postanku svemira i prvim bogovima prije Zeusa; u ljubavi s Apolonom Nimfa Kirena rađa Aristeja, boga stočarstva i zemljoradnje; Kronov preljub s Filirom, majkom kentaura Hirona; kako je Kadmo ubio zmaja i osnova Tebu, a od posijanih zmajskih zubi nastali Kadmovi podanici; mit o dionisovoj dojilji Makridi; Dipsak, bitinijski junak, ugostio Frkisa na putu u Kolhidu; legenda o Dejmahovim sinovima, Heraklovim sudionicima u pohodu na Amazonke; dva mita o postanku jantara, itd.


...više

Uspostavili smo, tako, vezu Žitja Konstantinova 13 s Jeremijinom Pričom o drvetu križa, i to posredstvom bogumilskih motiva u obama djelima, motiva koji izgleda da su jednaki, ali su ipak nešto drugačije prikazani.


...više

Zamisao nakladne kuće "Demetra" da se Marulićeva Davidijada u izdanju i s paralelnim hrvatskim prijevodom Branimira Glavičića izda po treći put vrlo je opravdana. Da je to tako, doista ne treba mnogo objašnjavati kad se zna što to djelo znači u Marulićevu opusu i kakav je Glavičićev filološki, dakle izdavački i prevodilački prinos. I jedno i drugo, svako na svoj način i u svojem kontekstu, pripada samomu vrhu hrvatske kulture. (...) Radoslav Katičić


...više

...više

...više

...više

...više

...više

...više